Omega 3-masne kiseline su polinezasićene masne kiseline, koje najčešće nazivamo i dobre masne kiseline. To su masnoće koje pripadaju esencijalnim nutijentima, što znači da ih tijelo ne može samo proizvesti i kao takve su neophodne za život. One su osnovne strukturalne komponente membrane moždanih stanica i čine bitan dio enzima unutar stanica, koji omogućavaju prijenos vrijednih hranjivih sastojaka u stanice i iz njih. Tipičan zapadnjački način prehrane osigurava previsok unos omega-6 masnih kiselina te nedovoljan unos omega-3 masnih kiselina. Poznate su brojne pogodnosti prehrane bogate omega-3 masnim kiselinama za zdravlje, i to tako što smanjuju razinu triglicerida u krvi, smanjuju krvni tlak, sprječavaju nastanak krvnih ugrušaka, poboljšavaju cirkulaciju krvi te djeluju protuupalno za razliku od omega-6 masnih kiselina.

Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama tijekom trudnoće² dokazano smanjuje rizik od prijevremenog poroda, manji je rizik da se kod djeteta u trudnoći razvije zastoj rasta, a značajno je manje novorođenačkih komplikacija. Dovoljan unos od 250 mg omega 3-masnih kiselina razina tijekom trudnoće pomaže djeci da razviju zdravu mikrobiotu, a to osigurava i pravilan neurološki razvoj. Sve to utječe na održavanje normalne tjelesne mase tijekom života

Neophodne su za razvoj mozga i mrežnice oka, dakle značajne su u razvoju mentalnih sposobnosti kao i za razvoj osjeta vida³. Adekvatni unos omega-3 masnih kiselina tijekom dojenja neophodan je za razvoj vida i mozga djeteta.

Istraživanje je potvrdilo da djeca dojena majčinim mlijekom koje sadrži veću koncentraciju omega-3 masnih kiselina pokazuju bolji vid i neurološki razvoj. Dojiljama se preporučuje unos od 300 mg omega-3 masnih kiselina, a smatra se da se može postići ako dojilja konzumira minimalno dva obroka ribe tjedno⁴.

Unos omega-3 masnih kiselina djeluje i na kvalitetu kognitivnih sposobnosti, odnosno na poboljšanje memorije i koncentracije, ali i na smanjenje rizika od neurodegenerativnih bolesti⁵

Činjenica da rast mozga završava oko šeste godine jasno govori o važnosti adekvatnog unosa ovog nutrijenta tijekom trudnoće, dojenja, ali  i u prehrani djece⁶.

Dovoljan unos omega-3 masnih kiselina u prvim mjesecima života može imati važan efekt na buduće učenje djeteta te može smanjiti rizik od razvoja atopijskog dermatitisa. 

Prirodni izvor omega-3 masnih kiselina iz hrane su npr. orašidi: orasi, sjemenke lana, suncokreta i chia sjemenke; ulja: orahovo i ulje konoplje; plava riba poput srdele, inćuna kao i losos te riječna riba poput pastrve.

Osim omega 3-masnih kiselina plava morska riba i riječna riba poput pastrve obiluju i vitaminom D koji se danas smatra jednim od najdeficitarnijih nutrijenata te sve više istraživanja navodi kako nam sinteza vitamina D putem izlaganja suncu nije dovoljna te ga trebamo unositi putem hrane. Vitamin D utječe i na zdravlje kostiju, na imunitet te na proizvodnju spolnih hormona i serotonina, hormona sreće. Ova je riba i  dobar izvor selena, što može biti zanimljivo osobama s problemima sa štitnjačom te vitamina B skupine, koji sudjeluju u proizvodnji energije. Izvor je i molibdena koji pomaže u razlaganju sulfita koji mogu izazvati alergijske reakcije te koji aktiviraju brojne enzime u organizmu, te je izvor kalcija, kalija i magnezija.

Valja napomenuti i  da pastrva ima i lako probavljive proteine pa se nakon konzumacije pastrve osjećamo ''lakše'' nego nakon konzumacije morske plave ribe ili mesa. Zbog teže probavljivosti, pa i okusa, trudnice često izbjegavaju konzumaciju plave ribe. Upravo iz navedenih razloga, ako trudnice ili dojilje ne konzumiraju ribu, savjetuje se suplementacija omega-3 masnih kiselina u dnevnoj dozi od 250 mg. Tako će pouzdano svojem djetetu osigurati kvalitetne i pročišćene omega-3 masne kiseline⁷.

Treba napomenuti i  da se u trudnoći ne preporučuje konzumiranje ribe poput sabljarke, skuše, morskog psa, ali i tune. Razlog tome je što meso velikih riba može sadržavati olovo i živu, elemente koji štetno djeluju na živčani sustav dojenčadi i djece pa se često preporučuje izbjegavanje spomenutih namirnica.

LITERATURA:

• 1. Omega‐3 Fatty Acids During Pregnancy. (2010). Journal Of Midwifery &Amp; Women's Health, 55(6), 599-600. doi: 10.1016/j.jmwh.2010.08.007
• 2. Girdhar, M., & Ciaccio, C. (2014). Does Omega-3 Fatty Acid Supplementation During Pregnancy Prevent Childhood Atopic Disease?. Journal Of Allergy And Clinical Immunology, 133(2), AB124. doi: 10.1016/j.jaci.2013.12.463
• 3. Middleton, P., Gomersall, J., Gould, J., Shepherd, E., Olsen, S., & Makrides, M. (2018). Omega-3 fatty acid addition during pregnancy. Cochrane Database Of Systematic Reviews, 2018(11). doi: 10.1002/14651858.cd003402.pub3
• 4. Simmonds, L., Sullivan, T., Skubisz, M., Middleton, P., Best, K., & Yelland, L. et al. (2020). Omega‐3 fatty acid supplementation in pregnancy—baseline omega‐3 status and early preterm birth: exploratory analysis of a randomised controlled trial. BJOG: An International Journal Of Obstetrics &Amp; Gynaecology, 127(8), 975-981. doi: 10.1111/1471-0528.16168
• 5.Juber, B., Jackson, K., Johnson, K., Harris, W. and Baack, M., 2016. Breast milk DHA levels may increase after informing women: a community-based cohort study from South Dakota USA. International Breastfeeding Journal, 12(1).
• 6. Eidelman, A., 2012. Breastfeeding and the Use of Human Milk: An Analysis of the American Academy of Pediatrics 2012 Breastfeeding Policy Statement. Breastfeeding Medicine, 7(5), pp.323-324.
• 7. Lehner, A., Staub, K., Aldakak, L., Eppenberger, P., Rühli, F., Martin, R. and Bender, N., 2020. Impact of omega-3 fatty acid DHA and EPA supplementation in pregnant or breast-feeding women on cognitive performance of children: systematic review and meta-analysis. Nutrition Reviews, 79(5), pp.585-598.