Neplodnost definiramo kao nemogućnost zanošenja para u reproduktivnoj dobi u godinu dana nezaštićenih, redovitih spolnih odnosa. Postoje 2 vrste neplodnosti: primarna i sekundarna. Primarnu definiramo kao nemogućnost ostvarivanja trudnoće bez ijedne prethodno ostvarene kliničke trudnoće, a sekundarnu neplodnost definiramo kao nemogućnost ostvarivanja trudnoće nakon barem jedne klinički ostvarene trudnoće.

Zdravi mladi par u prvih 12 mjeseci uspije ostvariti klinički trudnoću do 85% slučajeva. Najviši fekunditet (plodnost) kod žena je između 20. i 30. godine, a kod muškaraca do 40. godine života. Učestalost neplodnosti danas u svijetu je između 15-17% s tendencijom porasta.

Ako se postavi dijagnoza neplodnosti, kreće se u obradu para te se traži uzrok. Uzroci neplodnosti mogu se podijeliti na muške, ženske, kombinirane (zajedničke) te idiopatske (nepoznat uzrok). Najčešći uzroci su: odgađanje rađanja (starija dob partnerice/partnera), loša kvaliteta ejakulata (sperme), spolno prenosive bolesti, upale u zdjelici, endometrioza i adenomioza, miom i polip, prethodna tubarna trudnoća, ginekološke operacije, kongenitalne anomalije maternice, okolišni i nutritivni čimbenici, onkološke bolesti mlađih muškaraca i žena.

Medicinski potmognuta oplodnja (>MPO) prepoznata je kao jedno od najvećeg dostignuća u 20. stoljeću. U Hrvatskoj prvo dijete rođeno iz MPO IVF postupka rođeno je 1983. godine. Do današnjeg dana u svijetu je pomoću te metode rođeno više od 5 milijuna djece

Prema Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji u Hrvatskoj iz 2012., žena do navršene 42. godine života ima pravo na 10 MPO postupaka na teret HZZO-a (4 IUI i 6 IVF postupka od kojih 2 moraju biti u prirodnom ciklusu)Za uključivanje u program MPO parovi su dužni dostaviti zakonsku dokumentaciju koja uključuje: kopije osobnih iskaznica (ili drugi identifikacijski dokument); vjenčani list, a za nevjenčane parove izjavu o izvanbračnoj zajednici i priznavanju očinstva; markere na zarazne bolesti (HIV, hepatitis B i C, sifilis).; te krvnu grupu i Rh faktor za ženu

Metode medicinski pomognute oplodnje su inseminacija (AIH/IUI artificial insemination by husband ) i izvantjelesna oplodnja (IVF/ICSI – engl. in vitro fertilization/intracytoplasmatic sperm injection).

IUI se odnosi na injiciranje prethodno pripremljenih spermija u šupljinu maternice. Može biti homologna (sperma porijekla partnera) ili donorska (sperma porijekla donora).

IVF i ICSI su najuspješnije, najsloženije i najskuplje metode medicinski pomognute oplodnje u liječenju neplodnosti. Primjenjuju se kada su indicirani te kada su ostali oblici liječenja bezuspješni.

Kako bi se poboljšala plodnost i uspješnost metoda MPO, postoje brojni lijekovi, vitamini i dodaci prehrani. Nabrojat ćemo neke od njih i ukratko objasniti.

• Folna kiselina ili vitamin B9 je najčešći dodatak prehrani koji se koristi za reproduktivno zdravlje žene. Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća ustanovljeno je kako peroralni dodatak folate izrazito umanjuje rizik od defekata neuralne cijevi u trudnoći.
• Vitamini B6 i B12: Nedostatak vitamina B6 povezana je s većom stopom ranih spontanih pobačaja kao i smanjenom stopom trudnoća.
• Inozitoli: Dva najvažnija stereoizomera jesu mioinozitol i D kiroinozitol. Primjena inozitola nalazi svoje mjesto u liječenju žena sa sindromom policističnih jajnika. Anovulaciju i hiperandrogenizam dodatno može pogoršati kompenzatorna hiperinzulinemija koja je posljedica inzulinske rezistencije.
• Vitamin D: D2 i D3 dobivamo iz hrane (riba, mlijeko, gljive, žumance). Zahvaljujući UV svjetlosti, može se sintetizirati u koži. Pokazalo se kako žene s višom razinom vitamina D u serumu i u folikularnoj tekućini imaju bolje ishode liječenja neplodnosti. Kod muškaraca je manjak vitamina D povezan s negativnim učincima na ukupnu pokretljivost, progresivnu pokretljivost i morfologiju spermija
• Omega 3 masne kiseline: Alfa linolenska kiselina (ALA) čiji su glavni izvori laneno ulje, orasi te ulje uljane repice, znači biljni izvori. Ljudsko tijelo ALA uglavnom koristi za dobivanje stanične energije, no ona je i gradivni element za dobivanje EPA i DHA. Problem je što se sa starenjem gubi aktivnost enzima ∆-6 desaturaze, tako da se samo 6% ALA pretvara u EPA i DHA. EPA (eikozapentaenska kiselina) i DHA (dokozaheksanska kiselina) nalazimo pretežno u ribljim uljima te nekim algama. Recentne studije pokazale su povećan broj morfološki ispravnih spermija u muškaraca s višim unosom omega 3 masnih kiselina te pozitivnu povezanost između omega 3 masnih kiselina i razine estradiola, broja folikula i kvalitete embrija tijekom stimulacije jajnika za IVF. Preporučuje se konzumacija ribe 2 puta tjedno kod pacijenata kod kojih se planira postupak IVF/ICSI.
• Antioksidansi: Karnitin (nalazimo ga u ribi, mesu peradi, pšenici, šparogama, avokadu i maslacu od kikirikija.), vitamin C (razno voće i povrće, prije svega šipak, crni ribiz, trešnja, limun, naranče, mandarine, lisnato povrće, paprika, kupus, rajčica, krumpir), vitamin E (biljna ulja, posebno od pšeničnih klica, suncokretovo ulje i sjemenke, ulje kukuruznih klica, bademi, kikiriki, jaja i neki mliječni proizvodi - margarin i mlijeko), karotenoidi (betakaroten, alfa-karoten, lutein, likopen, zeaksantin su pigmenti odgovorni za crvenu, žutu, zelenu i narančastu boju voća i povrća), pentoksifilin, melatonin… Svi oni također djeluju tako da smanjuju oksidativni stres te poboljšavaju kvalitetu jajnih stanica i speramogenezu (kvalitetu sjemena) te samim time dovode do veće stope kliničkih trudnoća.
• Metali i elementi u tragovima: Cink i selen. Studije pokazuju poboljšanje koncentracije spermija te progresivne pokretljivosti nakon suplementacije cinkom i selenom u subfertilnih muškaraca. Selen ima pozitivan utjecaj na kvalitetu jajnih stanica i embrija kao i utjecaj na stopu trudnoća u žena liječenih IVF-om.

Literatura:

• 1. Šimunić V. Neplodnost žena. U: Šimunić V. ur. Reprodukcijska endokrinologija i neplodnost, Zagreb: Školska knjiga 2012.
• 2. Ciglar S. Bračna neplodnost. U: Šimunić V, ur. Ginekologija. Zagreb: Naklada Ljevak 2001.
• 3. UpToDate: Optimizing natural fertility in couples planning pregnancy (last update: Oct 22,2021.), Overview of infertility (last update: May 02, 2022.).
• 4. Infertility. (https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/infertility).
• 5. Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji NN 86/12. (https://www.zakon.hr/z/248/Zakon-o-medicinski-pomognutoj-oplodnji).
• 6. Prevention of neural tube defects: Results of the Medical Research Council Vitamin Study. The Lancet 1991;338(8760):131–7.
• 7. Ronnenberg AG, Venners SA, Xu X, Chen C, Wang L, Guang W, i ostali. Preconception B-vitamin and homocysteine status, conception, and early pregnancy loss. Am J Epidemiol.2007;166(3):304–12.
• 8. Papaleo E, Vanni VS, Candiani M. 26. Nutraceutical approaches in female infertility: setting the rationale for treatments tailored to the patient’s phenotype and based on selected molecules. U: Hollins-Martin C, van den Akker O, Martin C, Preedy VR, ur. Human Health Handbooks.The Netherlands: Wageningen Academic Publisher 2014.
• 9. Blomberg Jensen M, Bjerrum PJ, Jessen TE, Nielsen JE, Joensen UN, Olesen IA, i ostali. Vitamin D is positively associated with sperm motility and increases intracellular calcium in human spermatozoa. Human Reproduction. 2011;26(6):1307–17.
• 10. Ozkan S, Jindal S, Greenseid K, Shu J, Zeitlian G, Hickmon C, i ostali. Replete vitamin D stores predict reproductive success following in vitro fertilization. Fertil Steril. 2010;94(4):1314–9.
• 11. Attaman JA, Toth TL, Furtado J, Campos H, Hauser R, Chavarro JE. Dietary fat and semen quality among men attending a fertility clinic. Hum Reprod. 2012;27(5):1466–74.
• 12. Robbins WA, Xun L, FitzGerald LZ, Esguerra S, Henning SM, Carpenter CL. Walnuts improve semen quality in men consuming a Western-style diet: randomized control dietary intervention trial. Biol Reprod. 2012 Oct 25;87(4):101.
• 13. Hammiche F, Vujkovic M, Wijburg W, de Vries JHM, Macklon NS, Laven JSE, i ostali. Increased preconception omega-3 polyunsaturated fatty acid intake improves embryo morphology. FertilSteril. 2011;95(5):1820–3.
• 14. Tikkiwal M, Ajmera RL, Mathur NK. Effect of zinc administration on seminal zinc and fertility of oligospermic males. Indian J Physiol Pharmacol. 1987;31(1):30–4.
• 15. Ross C, Morriss A, Khairy M, Khalaf Y, Braude P, Coomarasamy A, i ostali. A systematic review of the effect of oral antioxidants on male infertility. Reprod Biomed Online. 2010;20(6):711–23.
• 16. Micic S, Lalic N, Djordjevic D, Bojanic N, Bogavac‐Stanojevic N, Busetto GM, i ostali. Double‐blind, randomised, placebo‐controlled trial on the effect of L‐carnitine and L‐acetylcarnitine on sperm parameters in men with idiopathic oligoasthenozoospermia. Andrologia 2019.;51
• 17. Simon L, Proutski I, Stevenson M, Jennings D, McManus J, Lutton D, i ostali. Sperm DNA damage has a negative association with live-birth rates after IVF. Reproductive BioMedicine Online.2013;26(1):68–78.
• 18.Moncada ML, Vicari E, Cimino C, Calogero AE, Mongioì A, D’Agata R. Effect of acetylcarnitine treatment in oligoasthenospermic patients. Acta Eur Fertil 1992;23(5):221–4
• 19. Fatemi F, Mohammadzadeh A, Sadeghi MR, Akhondi MM, Mohammadmoradi S, Kamali K, I ostali. Role of vitamin E and D 3 supplementation in Intra-Cytoplasmic Sperm Injection outcomes of women with polycystic ovarian syndrome: A double blinded randomized placebo-controlled trial. Clinical Nutrition ESPEN 2017;18:23–30.
• 20. Gupta NP, Kumar R. Lycopene therapy in idiopathic male infertility--a preliminary report. Int Urol Nephrol. 2002;34(3):369.